TE AO HOU Kei te takatu nga iwi o te Motu mo te tira mai o te Kuini. Hei Rotorua ta te Maori tana manaaki i runga ano i a te Maori i ana tikanga. Hei reira ka whakaatu te Maori i tona piripono me tona aroha ki te Karauna he piripono he aroha i tuku iho i nga tipuna mai rana i te Tiriti o Waitangi, i tapaea ra nga mana o nga rangatira i re aroaro o Kapene Hapihana hei tahua ki a Kuini Wikitoria. Ko ta Kuini Wikitiria koha ki te Maori ko te maru o tona haki, me nga ture katoa o tona Emepaea hei painga mo te Maori raua ngatahi ko te Pakeha. Ko ta nga rangatira o aua ra ko te manai tukua e ratou he koha pu ki te Kuini, te Ariki Tapairu o Ingarangi a mana marika e ata tiaki o ratou iwi kei tukino pokonoatia. Mai rano to te Maori piripono me tona aroha ki te Karauna o Ingarangi te taonga tuku iho i nga tipuna o namata, he taonga na te Atua he taonga wehi whakaharahara. I era taenga mai o nga uri o te Karauna ki Aotearoa nei i puta nga manaaki tino nui a te Maori. Waihoki ko tenei, e ko te Kuini tonu ra tenei ko te tikanga ara noa atu nga manaaki ma nga iwi o te motu tana tuatahi hoki te tae a tinana mai o Te Kuini tonu. Ko to te Maori puiaki tenei he manaaki manuhiri ara ia te manuhiri penei rawa tona ihi. Hei konei ka puta a te Maori ana mahi; ana haka, ana waiata, ana korero nunui, a ka tapaea ana taonga tapu. I te tau 1901 i te taenga mai o Te Tiuka raua ko tona hoa wahine ara o Kingi Hori te tuaono raua ko tana kuini ko Meri, ko Ta Timi Kara raua ko Apirana Ngata nga kaihautu na raua i whakahaere nga manaaki wehi ate Maori. Ko nga haka me nga mahi o taua hui mau ana te wehi a ko nga koha ko te mutunga mai o te Maoritanga. Ko te whakaaro nui o nga kaihautu o aua ra he whakaohooho i te wairua haumaruru o te iwi Maori. E tika ana kia oho te mauri o te iwi ka whakakotahi ki te manaaki i te Kuini. He pai tonu pea te whakapiri atu ki te taha o nga manaaki i waho atu o Waitangi me Rotorua. Ka nui te pai o te mahi tahi a te Maori raua ko te Pakeha ki te whakahaere i nga manaaki a te Motu ki te Kuini, tona tikanga tika. Ka tae mai te Kuini ka kite kei te noho pai ngaitaua o Totearoa, te Pakeha me te Maori.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195312.2.4
Bibliographic details
Te Ao Hou, Royal Tour 1953, Page 4
Word Count
461TE AO HOU Te Ao Hou, Royal Tour 1953, Page 4
Using This Item
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz